Iako su knjižnice mjesta gdje ljudi prvenstveno odlaze kako bi posudili, čitali ili razmijenili knjige, neka od tih zdanja zaslužuju biti posjećena, čak i ako niste ljubitelj knjiga i čitanja. Ovo su najljepše, najuzbudljivije, najnevjerojatnije knjižnice iz cijelog svijeta.
Izvor: www.oldpicsarchive.com
Foto: Neva Funčić
“Pacijent iz sobe 19” i “Blockbuster” duhovna su braća, rekao je autor Zoran Žmirić o svojim antiratnim romanima. “Za pisanje ovih dviju knjiga bio sam nekako isprovociran, kao da mi je društvo bacilo rukavicu u lice neprekidno forsirajući teme za koje smatram da smo trebali davno prevazići, pa sam rekao: OK, dok god se vi bavite tim temama, onda i ja imam nešto za reći, mada ne mislim kao i vi”, kaže Žmirić.
Glavni lik novog romana riječki je dečko koji svoje slobodno vijeme provodi u “Palachu” slušajući glazbu i bježi doma na zadnji autobus i onda je oštrim rezom prebačen s puškom u ruci u borbu za goli život. Priča počinje 25 godina poslije, kada je taj isti dečko, nakon niza trauma i nesnalaženja u civilnom društvu, digao ruku na sebe. S kirurgije je završio na psihijatriji, gdje počinje radnja romana. “Pacijent iz sobe 19” već je dijelom preveden na engleski i ukrajinski jezik.
“Da se mene pita, o toj temi nikad ne bih progovorio. Ja sam za to zatvorio vrata, to je moja osobna tema. Ali s obzirom na to da u društvu dio ljudi ima glasnu potrebu monopolizirati istinu i stavljati u mentalne logore ljude koji ne misle kao oni, moram o ratu pisati”, rekao je Žmirić.
Roman “Blockbuster”, objavljen 2009., preveden je na talijanski poljski, engleski i ukrajinski, gdje je trenutno hit-knjiga. “Najsvježija vijest od prije dva dana je da je roman ‘Blockbuster’ krenuo prema realizaciji na filmu, a do kraja godine bit će objavljeno njegovo novo, dopunjeno izdanje. Čitat ćete uskoro i zbirku pripovjedaka ‘Kaleidoskop’, koja izlazi iduće godine”, najavio je Žmirić.
Poslušajte:
Pacijent iz sobe 19 – Web Shop
Izvor: HRT
Autor: E.L.S./J.P./HRT
25. 10. 2018.
“Riječki autor Zoran Žmirić, autor je desetak knjiga, dobitnik brojnih nagrada i priznanja. Roman je pisan u formi monologa izgovorenog pred neimenovanim slušateljem, psihijatrom. Vanja Kovačević, nakon čina koji je počinio dan prije, nalazi se u bolnici i ispovijeda svoj život. Gradski dečko, posjetitelj rock klubova i obožavatelj benda Sisters of Mercy, na svoj devetnaesti rođendan poslan je u rat. Dvadeset pet godina kasnije doveli su ga pred psihijatra kojemu će objasniti zašto je sebi učinio nešto nezamislivo. Pacijent iz sobe 19, monolog pred psihijatrom započinje svojim devetnaestim rođendanom, danom kad je na dar dobio pušku u ruke, a onda progovara o mnogim ključnim točkama svog djetinjstva, odrastanja, ratovanja, očinstva, preživljavanja i ubijanja. U kontrastu između zastrašujućih ispovijedi Vanje vojnika i nježnih sjećanja Vanje iz vremena prije rata mnoštvo je oduzetih mogućnosti, potencijalnog života koji se više nikad ne može dogoditi. Jedina veza između prijašnjeg života Vanje Kovačevića, života koji se mogao dogoditi i onoga kojeg upravo živi jest njegov omiljeni bend. Neočekivani završni obrati i istančana psihološka karakterizacija, pogotovo kad su u pitanju ratne priče koje zadiru duboko u istinu koju nije uvijek lako podnijeti.”
Pacijent iz sobe 19 – Web Shop
Moj roman “Pacijent iz sobe 19” predstavljen je u Zagrebu i Rijeci. Na zagrebačkoj promociji (Vinyl Bar 23.10.2018.) o romanu su govorili književna kritičarka Jagna Pogačnik, urednica Marina Vujčić, a dijelove romana čitao je dramski umjetnik Sreten Mokrović. Promocija u Rijeci (Ex libris 24.10.2018.) organizirana je kao tribina koju je vodio pisac i strip crtač Enver Krivac. Roman je objavila izdavačka kuća Hena Com.
Nekoliko linkova na članke i intervju na Radio Rijeci koji sam dao povodom izlaska romana.
Fotke: Ante Magzan, Vinyl
Fotke: Damir Jevtić, Ex libris
Pacijent iz sobe 19 – Web Shop
Chinguetti je drevni grad na zapadu Mauritanije, nastao u 13. (ili 11.) stoljeću kao čvorište nekoliko trgovačkih putova u pustinji Sahara. Danas ovaj mali grad privlači posjetitelje koji se dive njegovoj arhitekturi, krajoliku i starim knjižnicama koje kriju neke od najrjeđih knjiga na svijetu.
U prošlosti, Chinguetti je bio grad od 20,000 stanovnika, dok je danas većina kuća u gradu ruševno i napušteno, ponajviše zbog pješčanih oluja koje dominiraju ovim dijelom Sahare. U gradu danas živi tek nekoliko obitelji koje i dalje uporno čuvaju svoje dragocjenosti – jedinstvenu zbirku drevnih islamskih rukopisa.
Nekadašnja oaza u kojoj su se karavane zaustavljale kako bi predahnule od puta, napojile deve i obavile trgovinu, postala je svetim gradom i mjestom susreta brojnih hodočasnika, što Chinguetti čini sedmim svetim gradom Islama, te jednim od najznačajnijih povijesnih znamenitosti u svijetu, a gdje se najvažnijim i najbogatijim dijelom knjižnice drži onaj koji pripada obitelji Mohammeda Habbota, s oko 1600 svezaka od kojih su mnogi napisani na životinjskim kožama.
Prije pola stoljeća Chinguetti je brojio tridesetak knjižnica s drevnim svescima i tisućama rukopisa, od kojih je do danas preživjelo tek pet. U vlasništvu su istih onih obitelji koje su svete spise generacijama pronalazili i čuvali, a danas ih drže posložene na policama, gdje su na žalost, otvorene i ranjive na pustinjsku klimu, a zbog čega se knjige i rukopisi s vremenom doslovce pretvaraju u prašinu.
Vlada Mauritanije pokušala je otkupiti ove rukopise od njihovih vlasnika, no obitelji koje ih posjeduju to odbijaju, a što objašnjava Seif Islam, ravnatelj srednje škole koji u svojoj zbirci ima 700,000 praškastih svezaka: “Biste li se vi odvojili od svoje ruke ili noge? Ove knjige su dio nas!”
Godine 1996. UNESCO je grad Chinguetti i njegove knjižnice proglasio dijelom svjetske kulturne baštine.
zoran žmirić 