Eto i prve recenzije moje zbirke pjesama “Zapisano metkom” koju potpisuje književnica Željka Kovačević Andrijanić. Željka “Zapisano metkom” vidi kao stihovani “Blockbuster” i u pravu je. Detaljan i odlično analiziran osvrt kakvog bi svaki autor poželio objavljen je na web magazinu Gradske knjižnice Rijeka.
link:
Uz “Zapisano metkom” Zorana Žmirića: muzej slika ispaljenih i neispaljenih hitaca
Marinko Krmpotić / Novi list
Svi koji od literature ne žele samo zabavu, već ponajprije promišljanje, razmišljanje i samoanalizu, voljet će »Snoputnika«, novi roman riječkog književnika Zorana Žmirića koji je, pet godina nakon sjajnog ratnog romana »Blockbuster«, pomalo i iznenadio čitatelje koji su možda očekivali još jedan nabrijani ratni roman s uspješno izraženom antiratnom porukom. No, Žmirić se odlučio za korak dalje, točnije za priču o posljedicama rata, a ta mu je pak priča pružila mogućnosti da stvori tekst koji se u brojnim trenucima dotiče pitanja o smislu života, svrsi postojanja, dobru i zlu te nizu sličnih egzistencijalističkih tema.
Radnju svog novog romana Žmirić veže uz lik Kristijana, mladog Riječanina koji je u vrtlog rata upao kao vrlo mlad, a završetak rata za njega znači nastavak užasa, ponajprije stoga jer tog zadnjeg dana ubija neprijateljskog vojnika koji mu se, pun povjerenja, predao. Čin tog nepotrebnog ubojstva na težini dobiva nakon što, pregledavajući dokumente mladića kojeg je smaknuo, Kristijan shvaća da je riječ o vojniku koji je dan ranije upućen na bojišnicu i vjerojatno je u predaji vidio mogućnost brzog završetka rata.
Grižnja savjesti zbog tog događaja, kao i zbog svega drugog doživljenog u ratu, tako je teška da Kristijan doživljava teški psihički slom i prekida sve odnose s okolinom, pretvarajući se u osamljenika koji uz stalnu grižnju savjesti pati od jakih glavobolja. Da glavobolje nisu posljedica samo psihičke opterećenosti saznaje od liječnika, koji mu otkriva tumor na mozgu i prognozira mu još maksimalno mjesec dana života. Ta šokantna spoznaja budi Kristijana iz višegodišnje obamrlosti pa najprije odlučuje posjetiti Savičentu, zavičaj svog oca u koji je jako volio odlaziti kao dijete, te potom i obnoviti vezu s Majom, djevojkom s kojom je bio sve dok nije pobjegao u osamljenost. Kad sazna da je Maja nedugo nakon što je on s njom prekinuo otišla živjeti u Indiju, odlučuje je potražiti. I tu počinje roman o traženju samog sebe i smisla života.
Naime, Kristijanovo putovanje Indijom i njegovi brojni doživljaji te susreti s ljudima koje sreće vode u smjeru samospoznaje i duhovnog samoizlječenja što mu, istina, neće spasiti život, ali će mu pomoći da, ako ništa drugo, umre miran. Nove stavove o životu Kristijan upija ponajprije iz filozofije hinduizma u čije se temelje uvjerava kroz događaje koji ga prate na putovanju Indijom, a ono što ga najviše privlači je okrenutost prosuđivanju srcem, a ne umom (»Ono što je istinsko ja, nalazi se u srcu, a ne umu«, ili »Bolje se uzdati u bolesno srce, no u zdrav razum«), kao i svojevrsna filozofija prihvaćanja stvarnosti onakve kakva jest.
Naravno, taj duhovni preobraćaj praćen je nizom filozofskih (religijskih) sentenci od kojih su neke iznesene kao moto uvodi u svako novo poglavlje, a dio ih je predstavljen kroz riječi likova, ponekad i samog Kristijana. Taj dio knjige neizostavno sa sobom nosi i onu poprilično propovjedničku notu, što određeni dio čitatelja može i zasmetati jer na trenutke može djelovati i kao self-help literatura, ili pak romansiran religijski putokaz u novu religiju, u ovom slučaju hinduizam.
No, bilo kako bilo, Žmirić je iznova »složio« dobru i zanimljivu priču koja nedvojbeno nudi jedan od mogućih odgovora na prevladavanje psihičke krize, i to one najgore vrste. »Snoputnik« će ozbiljnog čitatelja – prihvaćao on ili odbijao hinduizam ili bilo koju drugu religiju ili filozofiju – uputiti na promišljanje, razmišljanje, samoanalizu i, na koncu, samospoznaju i prihvaćanje samog sebe, što je temelj za pomirenje sa svim mukama i patnjama. Upravo to najvrijedniji je dio ove za hrvatske prilike prilično neobične knjige s kojom se isplati upoznati.
zoran žmirić 