kad čovjek bez razloga zadrhti

kad padnem
tamo gdje je zadnji trag prekrio snijeg
i gdje su se ptice bez klepeta spustile na žice
tamo gdje žir sniva o hrastu
gdje se potok pričestio zamrznutim ribama
tamo me ostavite ležati
u sjeme ću joj zadnjim dahom
šapnuti ime
zgrčiti ću prst i probiti zemlju
gurnuti zrno i zatrpati ga
leći ću preko njega
da ne promrzne
nikad me neće pronaći
iz rebara niknut će mi stablo
vjetar će mu prstima izmrviti lišće
i otpuhati ga put kvarnera
ona će sjediti na balkonu
učinit će joj se da je netko zove
malo će se trgnuti
on će je upitati da li joj je hladno
ona neće skinuti pogled s knjige
samo će se kratko prisjetiti
kako joj je baka kao maloj govorila
kad čovjek bez razloga zadrhti
to je zato što ga je preskočila smrt

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s